Svaka božica u mitologiji simbolički predstavlja višeslojan arhetip. Svaki sloj svih tih arhetipova nalazi se u svakoj ženi. Dominantan, odnosno onaj koji je na površini, onaj je kojega najviše hrani. Uz malo svijesti i prakse možemo izvući iz sebe snagu bilo kojeg sloja bilo kojeg arhetipa, možemo osvijestiti i osvijetliti tamnu stranu nekog arhetipa i možemo uravnotežiti neki arhetip u sebi.
Zanimljivo je da je u antici božica mudrosti i božica rata, onog mudro vođenog, utemeljenog na strategiji, ujedno bila i božica praktično kreativnih zanata: božica tkalja, kovača, lončara i krojača. Sve su to bili aspekti arhetipa utjelovljenog u božici Ateni.
Atena je bila kći Zeusa i oceanske božice mudrosti Metide. Dok je bila trudna s Atenom, Zeus je na prijevaru naveo Metidu da se smanji i progutao je. Atena je zapravo rođena iz Zeusove glave i to tako što je iz nje iskočila kao odrasla žena u punoj ratnoj opremi, u oklopu, sa šljemom, štitom i kopljem. Ona je očeva desna ruka, njoj je povjerio svoju munju i egidu kao simbol svoje moći; zaštitnica je i savjetnica grčkih junaka: Perzeja, Ahileja, Jazona, Herakla i Odiseja.
Puno je slojeva značenja u ovih nekoliko rečenica koje sažimaju mitsku priču: epizoda o Metidi i Zeusu govori o odnosu ženskog i muškog polariteta, o odnosu matrijarhata i patrijarhata. Atena predstavlja mudrost utemeljenu na razumu (rođena je iz očeve glave), mudrost koja zanemaruje glas srca, žensku energiju usmjerenu na ciljeve, energične, praktične i pragmatične žene koje vide što je potrebno učiniti i pronalaze način da to ostvare. Drugim riječima, ženu koja je sličnija muškarcu. Da bi došle do cilja, služi se i lukavštinama, kao što je i Atena pomogla Ahileju da ubije Hektora u Trojanskom ratu. Žena koja u sebi nosi dominantno ovaj arhetip ne gubi glavu, srce ili samokontrolu.
Atenin neprobojan oklop simbolizira intelekt koji dominira nad srcem i koji je štiti od svoje i tuđe boli. Žene s dominantnim arhetipom Atene u sebi svojim su intelektom saveznice muškaraca i ravnopravne muškarcu u partnerskim odnosima.
Atena na oklopu na prsima nosi egidu, odnosno kozju kožu sa simbolom svoje moći, a to je Gorgona Meduza. Gorgona predstavlja Ateninu mračnu stranu: prekritičnost, neobazrivost prema drugima, nedostatak empatije. Kada ovlada tim “mračnim snagama” u sebi, tom Gorgoninom energijom, kada prestane prosuđivati druge i kontrolu zamijeni povjerenjem, Atena postaje ono što jest: božica mudrosti i stvarateljica koja primjenjuje tu mudrost.
Snagu arhetipa koji predstavlja Atena žena može razvijati u sebi obrazovanjem, discipliniranim učenjem, potragom za mudrošću i predanošću nekoj vještini. Nije slučajno božica mudrosti ujedno i zaštitnica onih koji idejama daju konkretan oblik i tijelo.
Žene s dominantnim arhetipom Atene u sebi mogu je uravnotežiti na nekoliko načina. Budući da Atenin um ne miruje i da je vrlo aktivna i prisutna u vanjskom svijetu, potrebno ju je vratiti unutra meditacijom ili nekom meditativnom vještinom: tkanjem, šivanjem, radom u glini. Budući da je rođena kao odrasla žena, Atena treba otkriti svoje unutarnje dijete, treba se što više igrati, smijati, promatrati život očima čuda, proživjeti emocije, maštati… Budući da je rođena iz očeve glave i da je zapravo božica bez majke, Atena treba otkriti i upoznati arhetip majke, njegove vrijednosti i otkriti vezu sa svojom ženskom prirodom. To ne znači nužno da treba imati djecu jer se snaga arhetipa majke može otkriti u odnosu prema svemu oko nas, prema svim živim bićima, u onome što stvaramo, u idejama kojima dajemo tijelo i oblik…
U svakom od navedenih savjeta za uravnoteženje dominantne Atene u ženskoj psihi prepoznala sam kao praktično rješenje rad u glini: oblikovanje gline centrira, meditativna je vještina, čini da vanjski svijet nestane, stopira misli, potiče maštu, poziv je na igru i istraživanje, uzemljuje, povezuje s Majkom Zemljom, čini nas stvarateljicama… Vjerojatno bi tkalje, krojačice i kovači mogli navesti slične argumente.
Atena kao zaštitnica rada, obrta, umjetničkog stvaranja i vještina poznata je i kao Atena Ergana (Ἀθηνᾶ Ἐργάνη). Taj naziv dolazi iz grčkog jezika u kojemu riječ τὸ ἔργον znači rad ili djelo, pa bi Atena Ergana zapravo mogli prevesti kao Atena Stvarateljica. Taj aspekt arhetipa Atene povezuje njezinu mudrost i kreativnost sa stvaralačkom snagom, disciplinom, strpljenjem i radom koji ideju pretvaraju u djelo.
Iz antike nam je sačuvana pjesma koja se pripisuje Homeru, iako nije pouzdano da je on njezin autor, a u kojoj pjesnik zaziva Atenu da zaštiti lončare, njihov rad i peći. Budući da očekuje nagradu za svoju pjesmu, zaziva i uništenje njihovih peći i posuđa ako ne ispune obećanje i pošteno ga nagrade. Pjesma je poznata kao Himna lončarima ili Homerov epigram XIV:
Lončari, ako ćete me nagraditi,
zapjevat ću vam pjesmu.
Hajde, Ateno, dođi sada
i podignutom rukom bdij nad peći!
Neka se dobro ispeku lonci
i sve posude što ih izrađujete;
neka budu lijepe i besprijekorne,
neka postignu dobru cijenu
i neka se prodaju u velikom broju,
na tržnici i po ulicama.
Podari lončarima obilnu zaradu,
a meni daj da im lijepo zapjevam!
Ali ako postanete besramni
i prekršite svoja obećanja,
tada ću dozvati razaratelje peći:
Razbijača, Smrskača, Palitelja,Treskača i Lošeg Pečenjara,
koji ovom zanatu mogu nanijeti
svakojaku štetu.
Dođite svi!
Poharajte dvorište lončarske radionice
i sve njezine zgrade!
Neka se cijela peć zatrese,
dok lončar glasno nariče.
Kao što konjska čeljust melje,
tako neka peć smrvi u prah
sve posude koje se u njoj nalaze!
A ti, kćeri Sunca,
čarobnice Kirko, dođi također
i baci na njih svoje strašne čini!
Naudi i ovim ljudima
i svemu što su svojim rukama izradili.
Neka dođe i Hiron,
neka povede mnoštvo Kentaura —
sve one koji su izbjegli Heraklovim rukama
i one koji su od njega stradali.
Neka naprave strašan nered među posudama,
neka prevrnu peć
i neka lončari gledaju svu tu propast
pa neka im srce obuzme žalost.
A ja ću se naslađivati
gledajući njihovu nesretnu vještinu!
I ako se netko od njih sagne
da zaviri u peć,
neka mu se cijelo lice opeče,
kako bi svi ljudi naučili
da valja pošteno držati riječ.
Inspirirane arhetipom Atene nastale su i ove keramičke ogrlice s motivom Sove, jednim od Ateninih simbola:
Stavit ću ih u galeriju kada budu gotove. Kako vam se čine ovako nedovršene?
*Literatura:
Bolen, Jean Shinoda Bolen. 2023. Boginje u svakoj ženi: mitski arhetipovi u ženskoj psihi. Zagreb: Planetopija.